Strategija Europe 2020. govori da se izdaci za istraživanje razvoj trebaju povećati na tri posto BDP-a i najmanje 40 posto visokoobrazovane mlađe generacije. Ti ciljevi upućuju na snažan zaokret prema inovacijama i znanju kao temelju razvoja. Europa zaostaje za Japanom i SAD-om po tome pitanju piše Lider Press, ali i za novim silama kakva je Kina. U nastavku stoji da su među članicama EU velike razlike u razvijenosti inovacijskog procesa.
Finska, Švedska i Danska za R&D izdvajaju više od 3,5 posto BDP-a, a Mađarska, Bugarska, i Rumunjska manje od jednog postotka. Dok sve članice EU povećavaju ulaganja u R&D, naša padaju. U 2005. izdvajalo se otprilike 1,22 posto BDP-a, u 2009. otprilike jedan posto, a najnovije procjene upućuju na samo 0,7 do 0,8 posto BDP-a. Čak 65 posto ulaganja ostvaruje se iz javnih sredstava, a iz poslovnog sektora jedva 35 posto.
Hrvatska će postati članica EU u 2013. i u tom sektoru mora početi gotovo od početka. Ponajprije mora odrediti što želi ostvariti većim naporom u inovacijskom lancu. Da bi to ostvarila, mora precizno odrediti ciljeve i mjere njihova ostvarivanja. Drugim riječima, mora odrediti razvojnu strategiju na rok od najmanje 10 godina. Druga je radikalna odluka o povećanju izdvajanja za R&D na najmanje dva posto u 2015. i tri posto u 2020. godini. Tako bismo donekle smanjili golemo zaostajanje. Ulaganje u R&D treba smatrati produktivnom investicijom. Naravno, ako se uz to provedu druge mjere racionalizacije i unapređivanja inovacijskog procesa.
Finska, koja u inovacijski lanac ulaže otprilike šest milijardi eura (15 puta više od hrvatskih 400 milijuna), vodi sustavnu, koncentriranu strategiju ulaganja. Hrvatska mora unaprijediti obrazovni proces, općenito povećati broj studenata, posebno u prirodnim znanostima i tehnologiji. Osim tih radikalnih odluka svakako će se morati poboljšati drugi dijelovi inovacijskog lanca: suradnja istraživača s poslovnim sektorom, osnivanje tvrtki utemeljenih na znanju i inovacijama, komercijalizacija tehnoloških rješenja, suradnja s vodećim svjetskim centrima izvrsnosti, uporaba fondova EU.Za sve te programe treba znanja, vremena i novca. Više o temi na http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=115061
0 komentari:
Objavi komentar